Nataša Lah – Web-knjižara

LIK SLIKE – IMAGING THE IMAGE, Grupa autora

w3eb-knjiz4r4-4dm1n — Fri, 17 Jan 2020 14:58:42 +0000

Sažetak:

Knjiga Lik slike / Imaging the Image okuplja osamnaest znanstvenika društveno humanističkog kruga koji se bave vizualnom kulturom i umjetnošću. Zbornik na hrvatskom i engleskom jeziku, rezultat je međunarodnog znanstvenog skupa Teorijski dijalozi, koji se deset godina (2009.-2019.) održava pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Radi se o značajnom doprinosu novim interpretativnim strategijama vizualne umjetnosti u vremenu izbrisanih granica između stvarne i virtualne, rukotvorene i elektroničke, te vrijedne i besprizorne slike

Bilješka o autoru/autorici:

Dr.sc. Nataša Lah, povjesničarka je i teoretičarka umjetnosti, zaposlena kao izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Dr.sc. Nenad Miščević, filozof je i sveučilišni profesor na Odsjeku za filozofiju, Filozofskog fakulteta u Mariboru i CEU u Budimpešti.

Dr.sc. Miško Šuvaković, estetičar, teoretičar umjetnosti i sveučilišni profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.

Ključne riječi: Teorija vizualnih umjetnosti, vizualni studiji, znanost o slici

E-mail: Kontakt

Naslov: Lik slike – Imaging the Image
Autor: Nataša Lah, Nenad Miščević, Miško Šuvaković
Broj stranica: 376
Nakladnik: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Godina izdanja: 2019 .
ISBN: 978-953-7975-88-3
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.

NOVE KRITIKE SLIKE, Grupa autora

w3eb-knjiz4r4-4dm1n — Mon, 08 Jun 2020 10:52:56 +0000

Sažetak:

U ovoj knjizi pitamo se posjeduje li proučavanje slika relevantnost koja nije svojstvena drugim znanostima? Ne na taj način da je od njih važnija ili bolja, nego na taj način da otkrije ono što definira čovjeka kao racionalno biće koje se, usprkos vlastitom razumu i sposobnosti striktnog odvajanja stvarnosti od mašte, ipak svakodnevno prepušta moći slika, njihovom učinku koji nam omogućava da uživamo u sekularnoj religioznosti, realnoj imaginaciji i prisutnoj neprisutnosti. To je, naime, sve ono što nam slike pružaju i zbog čega ih volimo, ali zbog čega ih često ne razumijemo i zbog njih ratujemo. Ova knjiga bavi se ponajviše specifičnim vrstama slika – onima umjetničkim – ali ne na taj način da ponavlja spoznaje o autarkičnom svijetu bezvremenske ljepote, nego tako da revitalizira koncepte umjetnosti i tumačenja kao načela slobode te da ukaže na nimalo samorazumljiv odnos umjetnosti i slike.

Bilješka o autoru/autorici:

Nataša Lah je teoretičarka umjetnosti i publicistkinja, te izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Sonja Briski Uzelac je teoretičarka umjetnosti i vizualne kulture, akademska slikarica i sveučilišna profesorica teorije i povijesti moderne i suvremene umjetnosti na više umjetničkih akademija te sveučilišta.
Krešimir Purgar je izvanredni profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Osnivač je i voditelj Centra za vizualne studije u Zagrebu.

Ključne riječi: Znanost o slici, vizualni studiji, kritika paradigmatske forme, geoepistemološka kritika slike, metaslikovna kritika slike

E-mail: Kontakt

Naslov: Nove kritike slike
Autor: Nataša Lah Sonja Briski Uzelac Krešimir Purgar
Broj stranica: 154
Nakladnik: Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Godina izdanja: 2020 .
ISBN: 978-953-361-003-0
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.

LIKOVNE KRONIKE, Nataša Šegota Lah

w3eb-knjiz4r4-4dm1n — Wed, 06 Jun 2012 16:00:27 +0000

Sažetak:

Likovne kronike, za razliku od likovnih kritika, nemaju potpunu kritičku autonomiju. Nemaju autonomiju kakvu im je davalo okrilje književnosti (iz koje su nikle), štiteći kritičku kao umjetničku izvornost pogleda na svijet. Nemaju autonomiju kakvu joj je svojevremeno dao visoki modernizam, štiteći kritičku pripadnost paradigmi umjetničkog čina od „vanjskih” utjecaja kulture. Kronike likovnosti danas uglavnom svjedoče umjetničke tijekove u nadziranim prostorima. Autor, kroničar, uporište nalazi u sebi samome, prisilno udomljen u prostoru masovnih medija, i vođen kustoskim praksama, više negoli vlastitim izborima. U defragmentiranom prostoru zbilje nespojivih vrijednosnih orijentira, pod budnim okom korporacionizma i masovnog turizma, mi pratimo umjetnost kao niz neusustavljenih, zatečenih događaja. Kroničar kao u službi nadzora zadanog prostora, umjetnik kao iskorijenjeni nomad u plemenu velike teme, susreću se nakratko i slučajno. Vremena za polemiku nema. Umjetnost na proputovanju smješta se u muzeju ili galeriji kao u kakvom boljem ili lošijem hotelu. U tim kratkotrajnim susretima kroničar je pažljiv prema svakom umjetničkom činu, kao krojač koji uzima mjere, ali ne kreira modu.

Umjetnička kritika se u drugoj polovici XX stoljeća smjestila gdje joj nije mjesto: u javnim medijima; izgubivši time, u novonastalim okolnostima nekritičkih strategija masovnosti i populizma, svoju svrsishodnost. Prije svega, zbog komercijalne organizacije masovnih medija koji su uvjetovani prirodom svoga sustava, odnosno Big Businessom koji financira njihovu proizvodnju i produkciju. S druge strane, masovni mediji, bez obzira na to što funkcioniraju različito u različitim tipovima društva, uvijek preuzimaju oblik i kolorit socijalnih i političkih struktura u koje su uključeni.

Kroničarska je preglednost likovne scene ostala jedina uporišna točka nečega što je nekada bila umjetnička kritika, upozorava nas i Donald Burton Kuspit. Pokazalo se da su se kritičari umjetnosti dezorijentirali nasumičnim praćenjem programa koje su kreirale galerije i muzeji u sredinama unutar kojih su djelovali. Na taj su način institucije preuzele inicijativu prepoznavanja, artikulacije, praćenja i posredovanja aktualne umjetničke produkcije, čime se žarište valorizacije umjetnosti izmjestilo iz teorijskog fokusa kritike u područje kustoskih praksi. Pritom, premda stručna, kustoska praksa po prirodi svoje društvene uloge i smisla, uglavnom je pozitivno orijentirana na programe koje kreira. Ona je dakle taj „modni” kreator, karika koja prividno nedostaje. Cijena kadikad može biti velika. Svjedoče nam to nejasne granice umjetnosti i dizajna, trgovine i kritike, opisivanja i vrednovanja.

Ali vrijeme postmodernizma ne jenjava. Kritičkom diskursu je i time nametnut čitav niz vrijednosnih perspektiva, s nejasnim i propusnim granicama. S time je post-teorijsko vrijeme potpomoglo izmještanju iz teorijskog, prema kroničarskom fokusu kritičara, kako je ispravno zapazio Kuspit. Istina, postmodernizam je nastojao izbjeći pretenzije na bilo koju teorijsku općevaljanost, prihvatio je relativizaciju, citat, zaborav, podsmijeh na velike pripovijesti (teorije) pa se može čitati i kao epoha koja je ostala bez izvjesnosti i hijerarhija, i kao takvu je naprosto trebamo prihvatiti. Ili najaviti obrat?

– Odlomak iz knjige

Bilješka o autorici:

Nataša Šegota Lah (Rijeka, 1959.) diplomirala je filozofiju i povijest umjetnosti, a doktorirala na području povijesti umjetnosti i filologije s temom Likovne koordinate u djelu Miroslava Krleže. Autorica je i izbornica niza tuzemnih i međunarodnih izložbenih projekata, uključujući monografske, retrospektivne i tematske izložbe u različitim umjetničkim i dokumentarnim medijima. Pratila je suvremenu likovnu scenu u zemlji i inozemstvu pišući u kontinuitetu likovnu kritiku eseje, prikaze, kataloške tekstove, knjige i monografske publikacije od 1985. do 2005.g. Danas je nositeljica teorijske grupe kolegija pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i bavi se znanstvenim radom na području povijesti teorije umjetnosti i umjetničke kritike. Do sada je objavila sljedeće publikacije:

Knjige o likovnoj umjetnosti:

– Autogarm, Rijeka: Adamić & DPU Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja, 2004.
– Likovne kronike. Nova čitanja kritika, eseja i prikaza napisanih od 1989. do 2011., Split: Redak, 2012.

Monografske publikacije s područja slikarstva:

–    Mauro Stipanov, Zagreb: Art studio Azinović, 1997.
–    Claudio Frank, Opatija: Grad Opatija, 2001. (koautor Berislav Valušek)
–    Antun Haller, Rijeka: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeke, 2003.
–    Tomo Geričić – Ino (1929.-1979.) pogled unatrag, Korčula: HAZU Maksimilijan Vanka, 2004.
–    Džeko Hodžić, Sarajevo: Kult, 2012. (grupa autora)

Monografske publikacije s područja fotografije:
– Ranko Dokmanović, Rijeka: Muzej moderne i suvremene umjetnosti, 1999. (koautor Darko Glavan)
– Stanko Abadžić, Zagreb: Fraktura, 2007.

Monografske publikacije s područja scenografije:
– Dalibor Laginja, Rijeka: Adamić, 2006.

Izbor drugih radova dostupan na: http://bib.irb.hr/

Bilješka o urednici:

Vera Gambar Miščević (Rijeka, 1952.) – istaknuta je voditeljica izložbene i izdavačke djelatnosti Hrvatskog kulturnog doma u Rijeci i urednica svih kataloških publikacija ustanove do 1995. godine, uključujući knjigu autorice Nine Kudiš »Ars Sacra« (HKD, Rijeka 1990.) U istom je razdoblju bila urednica filozofske biblioteke »Analytica Adriatica«, gdje se među niz uređivačkih ostvarenja ističe knjiga Johna Rawlsa »O liberalizmu i pravednosti« (1993.). Uređivala je časopis za kulturu otvorenog društva / journal for the culture in the open society »Agora«, i tematske brojeve časopisa za kulturna i društvena pitanja »Dometi« (ICR, Rijeka). Danas se bavi umjetničkim radom na polju keramičkog oblikovanja i uređivanjem istovrsnih temata u časopisu »Novi Kamov« (ICR, Rijeka).

Ključne riječi: Nataša Šegota Lah, likovna kritika, likovna umjetnost, moderna umjetnost, suvremena umjetnost

E-mail: Nataša Šegota Lah

Naslov: Likovne kronike
Autor: Nataša Šegota Lah
Broj stranica: 382
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2012.
ISBN: 978-953-7595-98-2
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev