Sažetak:

U radu se tematiziraju kolokacije kao posebna vrsta višerječnih jedinica s brojnim leksičko-semantičkim implikacijama. U prvome se dijelu kronološkim slijedom prikazuju sve važnije dosadašnje spoznaje o kolokacijama u jezikoslovlju, različiti teorijski pristupi koji su razvili svoju vlastitu terminologiju, kao i različite definicije pojma kolokacija. One su već desetljećima predmet teorijskih lingvističkih istraživanja, ali i predmet interesa onih disciplina koje se bave primijenjenom lingvistikom kao što su prevođenje, leksikografski rad i nastava stranih jezika. No, kolokacije su predmetom istraživanja i novijih jezikoslovnih disciplina koje se bave istraživanjem tehnoloških mogućnosti obrade prirodnoga jezika (računalna lingvistika, korpusna lingvistika). Razmatra se kako se kolokacija tretira u frazeologiji, te koja su njezina frazeološka svojstva na temelju kojih ih se nastoji razgraničiti od drugih srodnih sintagmatskih sveza riječi. Središnje je poglavlje posvećeno opisu kolokacija na morfosintaktičkoj, leksičko-semantičkoj i pragmatičkoj razini. Nakon toga slijedi prikaz primijenjeno-lingvističkih aspekata kolokacija s osobitim obzirom na metodiku poduke kolokacija u okviru učenja stranih jezika, prevođenje te leksikografski rad pri čemu je naglasak na idiosinkratičkom svojstvu kolokacija što dolazi do izražaja tek pri kontrastivnom promatranju dvaju ili više jezika. Stoga su svi obrađeni aspekti oprimjereni na kolokacijama u različitim jezicima, a najviše na primjeru njemačkoga, engleskoga i hrvatskoga jezika.

Bilješka o autorici:

Aneta Stojić zaposlena je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci od 1998. g. Predaje lingvističke kolegije, a u svojim znanstvenim radovima bavi se leksikološkim, frazeološkim i kontaktnolingvističkim pojavama u hrvatskome i njemačkome jeziku.

Ključne riječi:

kolokacije; višerječne jedinice; idiosinkrazija; usvajanje višerječnih jedinica; leksikografska obrada višerječnih jedinica

E-mail: Aneta Stojić

Naslov: Kolokacije – Prilog teoriji i praksi
Autor: Aneta Stojić
Broj stranica: 152
Nakladnik: Filozofski fakultet – Rijeka, MBS: 03368491
Godina izdanja: 2012.
ISBN: 978-953-6104-84-0
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Prva tematska cjelina priručnika obuhvaća tri poglavlja koja se bave pitanjima translatologije kao znanstvene discipline odnosno sagledavaju neka od ključnih teorijskih pitanja vezanih uz jezik i prevođenje. Druga cjelina razmatra u praksi najzastupljenije tehnike i pristupe: književno prevođenje, konsekutivno prevođenje, simultano prevođenje te audiovizualno prevođenje. Pored jezika struke treća tematska cjelina priručnika obuhvaća analizu teorijskih i praktičnih aspekata prevoditeljske odnosno suvremene međujezične i interkulturalne prakse za potrebe poslovne i administrativne komunikacije. Temama poslovnoga dopisivanja i pregovaranja pristupa se s interkulturalne i praktične perspektive. Dva su posljednja poglavlja te cjeline posvećena pravnome prevođenju, pri čemu je posebno predstavljeno područje pravnih aspekata Europske unije. U četvrtom se poglavlju, naslovljenom Hrvatski jezik za prevoditelje, daje pogled u odnos normativnih i uzusnih značajki u jednome diskursnom tipu kao i pregled hrvatske pravopisne tematike. U petoj cjelini predstavljeni su neki od suvremenih izazova prevoditeljskoj struci kao što je računalna potpora prevođenju te kulturalni i interkulturalni aspekti prevođenja.

Bilješka o urednicama:

Aneta Stojić izvanredna je profesorica na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Predaje lingvističke kolegije, a u svojim znanstvenim radovima bavi se leksikološkim, frazeološkim i kontaktnolingvističkim pojavama u hrvatskome i njemačkome jeziku. Voditeljica je Poslijediplomskoga specijalističkog studija prevođenja, nositeljica kolegija Pragmatika za prevoditelje. Licencirana je ispitivačica za njemački jezik u okviru Austrijske jezične diplome (ÖAD). Voditeljica je Austrijske knjižnice Rijeka. Članica je važnijih domaćih i međunarodnih lingvističkih, osobito germanističkih udruženja. Usavršavala se u inozemstvu, među ostalim na Institutu za germanistiku Sveučilišta u Beču, Institutu za germanistiku Sveučilišta u Hamburgu i na Institutu za njemački i nizozemski jezik Sveučilišta u Berlinu. Sudjelovala je na mnogobrojnim međunarodnim konferencijama te objavila niz radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je dvadesetak znanstvenih radova, jednog sveučilišnog udžbenika i monografije Kolokacije – prilog teoriji i praksi.

Maja Brala-Vukanović redovita je profesorica Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci gdje predaje niz jezikoslovnih kolegija (Uvod u lingvistiku, Semantika i pragmatika, Psiholingvistika), a dugo godina predavala je i stručne prevoditeljske kolegije na Fakultetu za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Trstu. Voditeljica je Poslijediplomskoga specijalističkog studija prevođenja pri riječkome Filozofskome fakultetu. Njezini znanstveni interesi usmjereni su na međujezičnim odnosima u funkcionalnim kategorijama jezika, odnosu jezika i identiteta kao i jezika i misli, te na interkulturalnu kompetenciju i interkulturalnu komunikaciju. Autorica je četrdesetak izvornih znanstvenih radova te dviju knjiga (Introduction to Linguistics i Perspectives on Meaning).

Mihaela Matešić docentica je pri Filozofskome fakultetu u Rijeci. Na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci sudjeluje od 1998. godine u izvođenju nastave većega broja kolegija iz područja suvremene hrvatske standardologije. Kao vanjska suradnica sudjelovala je u nastavi na Fakultetu za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Trstu (SSLMIT) te na Učiteljskome fakultetu u Rijeci. Održala je pozvano predavanje iz područja hrvatske standardologije u Londonu na University College London – School of Slavonic and East European Studies. Pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci voditeljica je programa cjeloživotnoga obrazovanja pod nazivom Primijenjeni tečaj hrvatskoga jezika za lektore i prevodioce. Članica je uredništva Lahora, časopisa za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik (izdavač: Hrvatsko filološko društvo). Članica je Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu (Poljska, Mađarska, Austrija). Radove objavljuje u hrvatskim i inozemnim časopisima i zbornicima.

Naslov: Priručnik za prevoditelje
Autor: Aneta Stojić
Broj stranica: 450
Nakladnik: Filozofski fakultet – Rijeka, MBS: 03368491
Godina izdanja: 2015.
ISBN: 978-953-7975-18-0
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev