#LJUDSKI I SOCIJALNI KAPITAL: POVEZANOST I RAZVOJNI POTENCIJALI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA, Grupa autora

Sažetak:

Bavljenje kapitalom, njegovim vrstama i raznim aspektima njegovoga djelovanja i razvijanja, u interakcijama s nizom društvenih fenomena, već desetljećima su relevantne istraživačke teme brojnim autorima/-cama. Premda u literaturi možemo naići na niz kontroverznih tvrdnji, pristupa i empirijskih elaboracija, nesumnjivo je to naročito recentna tematika, kako za brojne društvene znanstvenike, npr. ekonomiste tako i posebno za sociologe. Stoga se i ove tri autorice – sociologinje svrstavaju u tu skupinu istraživačica, s namjerom i zanimacijama koje su ih usmjeravale kreirati takav istraživački dizajn koji bi bio ne samo znanstveno relevantan, već i recentan u svim svojim dimenzijama. Tri ključne sintagme ili ključna društvena fenomena kojima su se bavile u posljednjem desetljeću jesu: ljudski kapital, socijalni kapital i društvene mreže. Poseban kuriozitet svakako je istraživanje utjecaja društvenih mreža, te umrežavanja na pojedince ili na skupine. Tim više, riječ je o takvoj društvenoj podlozi koju se može tretirati kao eru interneta u kojoj se disperziraju vrlo dinamično i ubrzano novi i originalniji virtualni svjetovi.

U nesumnjivo ubrzanoj i sve razvijenijoj virtualnoj komunikaciji i u virtualnim interakcijama, utjelovljuju se različiti kapitali u kulturološkom smislu. U studiji su se pozabavile dvjema vrstama kapitala – ljudskim i socijalnim. Upravo oni su u velikoj mjeri determinirani baš društvenim interakcijama, i to posebno onima koje se otkrivaju, grade i razvijaju na društvenim mrežama, istovremeno se artikulirajući u suvremenom hrvatskom društvu kao posebno složeni društveni fenomeni.

Možda bi nemoguće bilo pronaći neko područje društvenoga života koje se ne može interakcijski vezati uz društvene mreže ili uz nekakve procese umrežavanja, a koji do sada nisu istraživani teorijski ili empirijski, ili barem implicitno raspravljeni kao potencijalni efektni predmeti društvenih ili humanističkih (ili nekih trećih) istraživanja. Ovdje se autorice koncentriraju na sociologijske pristupe, lamentiraju o sociološkim tezama, ekspliciraju sociološki fundirane istraživačke metode, sve to smještajući u prominentno okružje relativno nove i naročito originalne mješovite metodologije, kao plodne metodološke paradigme.

Bilješka o autoricama:

ANČI LEBURIĆ, rođena 1958. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu, te glazbenu srednju školu „Josip Hatze“, smjer violina. Nakon studija u Zagrebu, magistrira i doktorira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Trenutačno radi kao redovita profesorica u trajnom zvanju, na Katedri sociološke metodologije Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Istražuje i objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, sociologije medija, sociologije politike, sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije slobodnog vremena, sociologije roda, sociologije žena, sociologije grada, sociologije jezika, sociolingvistike, sociologije religije, sociologije poduzetništva, socijalne ekologije, sociologije okoliša, sociologije obrazovanja, sociologije djece, sociologije dizajna, sociologije glazbe, sociologije umjetnosti i dr.

Suautorica je dvadesetak knjiga objavljenih u biblioteci Istraživačke studije, čija je i urednica (izdavač Redak iz Splita). U biblioteci Suvremena istraživanja (izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu) suautorica je knjige Disko generacija: sociološka istraživanja noćne zabave mladih (knjiga br. 2, 2007.) te dvojezičnog izdanja Socijalna prosudba elementarnih sustava života: Sociološka studija društvenih pretpostavki uvođenja kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir // Social Assessment of Elementary Life Systems: Sociological Study of Social Assumptions of Carrying Out the Kaštela-Trogir Sewage System (2006.). Ostale knjige objavila je kod drugih izdavača kao ANČI LEBURIĆ, rođena 1958. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu, te glazbenu srednju školu „Josip Hatze“, smjer violina. Nakon studija u Zagrebu, magistrira i doktorira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Trenutačno radi kao redovita profesorica u trajnom zvanju, na Katedri sociološke metodologije Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Istražuje i objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, sociologije medija, sociologije politike, sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije slobodnog vremena, sociologije roda, sociologije žena, sociologije grada, sociologije jezika, sociolingvistike, sociologije religije, sociologije poduzetništva, socijalne ekologije, sociologije okoliša, sociologije obrazovanja, sociologije djece, sociologije dizajna, sociologije glazbe, sociologije umjetnosti i dr.

Suautorica je dvadesetak knjiga objavljenih u biblioteci Istraživačke studije, čija je i urednica (izdavač Redak iz Splita). U biblioteci Suvremena istraživanja (izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu) suautorica je knjige Disko generacija: sociološka istraživanja noćne zabave mladih (knjiga br. 2, 2007.) te dvojezičnog izdanja Socijalna prosudba elementarnih sustava života: Sociološka studija društvenih pretpostavki uvođenja kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir // Social Assessment of Elementary Life Systems: Sociological Study of Social Assumptions of Carrying Out the Kaštela-Trogir Sewage System (2006.). Ostale knjige objavila je kod drugih izdavača kao suautorica. Utemeljuje Metodološku biblioteku kod splitskoga izdavača Redak, te kao urednica u ediciji Metodološke teme objavljuje 2011.u suautorstvu knjigu br.1: Diskurzivna analiza-kvalitativni pristup u istraživanju medija, te knjigu br. 2: Metodološki rječnik i knjigu br. 3: Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija (2014).
Redovito objavljuje znanstvene tekstove u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima, a trenutačno vodi i/ili sudjeluje u nekoliko međunarodnih projekata u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, medicinske, socijalno-ekološke i urbane teme. Odabrana je među brojnim svjetskim znanstvenicima i uvrštena na IBC listu (International Biographical Centre, Cambridge, England) kao jedna od TOP 100 PROFESSIONALS 2010 na svijetu.
Članica je nekoliko stručnih asocijacija te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkog društva, osnovane 2006. godine.

Ključne riječi: Ljudski kapital, socijalni kapital, sociološko istraživanje, vizualna analiza, facebook

Link: www.ancileburic.com

E-mail: Kontakt 

Naslov: #LJUDSKI I SOCIJALNI KAPITAL: povezanost i razvojni potencijali na društvenim mrežama
Autorice: Anči Leburić, Dora Ćapin, Maja Čurković
Broj stranica: 188
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2021 .
ISBN: 978-953-336-708-8
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.