RIJEČKO GLUMIŠTE: RASPRAVE O DRAMI I KAZALIŠTU

Dosadašnja teatrološka istraživanja usredotočena na problematiku proučavanja povijesti hrvatskoga teatra oskudijevaju činjenicama o nastanku, razvoju i opstanku riječke kazališne umjetnosti. Ovom se studijom nastoji popuniti neobjašnjiva praznina svojstvena nacionalnoj kazališnoj historiografiji. U dvanaest se tekstova kronološkim slijedom prati razvoj teatarskoga života na riječkom području, i to od druge polovice 18. pa sve do konca prvoga desetljeća 21. stoljeća. Uvodnim se radom nastoje današnjoj teatrološkoj (ali i široj) javnosti približiti neke slabije poznate činjenice o teatarskom životu tijekom druge polovice 18., odnosno tijekom 19. stoljeća. Institucionalno, nadalje, kazalište započinje s djelovanjem po završetku Drugoga svjetskoga rata, preciznije, 1946. godine pa se izvođačka praksa – tijekom prvoga poratnoga desetljeća umnogome determinirana tada dominantnom socrealističkom poetikom – mahom iscrpljivala u jednoličnim varijantama naturalističko-realističkoga scenskoga koda. Iznimka su ona inscenatorska načela zabilježena u režijama Anđelka Štimca, odnosno Ferde Delaka pa su im, iz toga razloga, u ovoj knjizi i posvećena čak tri članka. Rasprava, pak, o kritičarskoj djelatnosti Ivana Jindre s osobitim osvrtom na njegove kazališne izvještaje u „Riječkoj reviji“, „Novom listu“, „Hrvatskom slovu“ (ali i nekolicini tekstova objavljenih u „Telegramu“) – uvod je u onu problematiku specifičnu riječkome glumištu tijekom razdoblja od 1970. do 1982. godine.

Druga polovica osamdesetih godina značajna je po jednom sasvim drugačijem, gotovo avangardnom razdoblju što se očituje kako u scenskom izričaju  B. Brezovec, tako i u dramskom M. Matišića. Osobitost je riječkoga profesionalnoga glumišta i onaj ogranak predstavljačke djelatnosti realiziran na alternativnim, komornim pozornicama. Analizom se predstava, poput primjerice Ferdydurkea, u izvedbi Teatra Provisoriuma i Kompania Teatra iz Lublina (2010.), Druge strane Dejana Dukovskoga (2005.), odnosno Cirkus Destetike koju je prema djelima D. Harmsa režirao A. Popovski (2010.) –  iznose i neke temeljne postavke svojstvene suvremenoj scensko-izvođačkoj praksi.

Nedostatak cjelovite studije o razvoju i djelovanju kazališta u Rijeci rezultirao je u dosadašnjim teatrološkim istraživanjima stvaranjem uvelike provincijske predodžbe o glumištu našega grada. Ovom se knjigom, stoga, nastoji pridonijeti utvrđivanju dosega riječkoga teatra, kao i određivanju njegove uloge u kontekstu nacionalne teatarske stvarnosti uopće.

Bilješka o autorima:

Rođena je u Rijeci 1962. godine. Diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu komparativnu književnost i ruski jezik 1986. godine. Na istom je Fakultetu magistrirala 1990. godine temom Elementi karnevalizacije u Krležinu ekspresionističkom teatru te doktorirala 1996. temom Odnos žanra i značenja u dramskim tekstovima Ivana Bakmaza. Zaposlena je kao redovita profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Članica je Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa i  Hrvatskoga centra ITI. Autorica je sedamdesetak znanstvenih i stručnih studija iz područja teatrologije, teorije i povijesti književnosti. Objavila je knjige: Uvod u genologiju, 2000., Pogled u hrvatsku dramu, 2001. i Dnevnik triju žanrova, 2003, Mlada hrvatska drama (ogledi), 2006.

Iva Rosanda Žigo

Rođena je u Rijeci, 1978. godine. Diplomirala 2004. godine na Odsjeku za kroatistiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, doktorirala je 2012. godine temom Utjecaj redateljskih poetika na formiranje riječkoga nacionalnoga glumišta (1946. – 1980.).
Zaposlena je kao viša asistentica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Sudjelovala na više međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Članica je Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa i Hrvatskoga centra ITI. Prikaze stručne literature objavljuje u časopisima Fluminensia i Kazalište, a kazališne kritike i osvrte u časopisu Kulisa (novine za kulturu i izvedbene umjetnosti), www.kazaliste.hr.

Ključne riječi:

Ambijentalno kazalište, dramska kazališna režija, dramski tekst, kazališna historiografija, kazališna kritika, postdramsko kazalište, riječko nacionalno glumište, talijanske dramske družine.

Naslov: Riječko glumište: rasprave o drami i kazalištu
Autor: Adriana Car-Mihec; Iva Rosanda Žigo
Broj stranica: 240
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2012.
ISBN: 978-953-336-003-4
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev